
U poslednjih godinu dana beleži se nagli rast prevara povezanih sa rezervacijama smeštaja preko platforme „Buking”, naročito u turistički atraktivnim zemljama poput Španije, Italije i Grčke.
Problema sa smeštajem koji se na ovaj način rezerviše bilo je i u Srbiji uključujući i situacije koje korisnici opisuju kao prevaru ili zloupotrebu. Pojedini korisnici su, na primer, prijavili da su im domaćini tražili da sami otkažu rezervaciju ili su davali neiskrene izgovore da bi izbegli povraćaj novca. Dešavalo se da su vlasnici, na primer, odbijali da prihvate standardne uslove i tražili dodatnu uplatu. Najviše primedbi je, ipak bilo zbog toga što u našoj zemlji i dalje ima veliki broj neregistrovanog privatnog smeštaja koji „Buking” ne osporava iako je reč o izbegavanju plaćanja poreza, a i nesigurnosti koji gosti osećaju u takvim objektima.
Resorno ministarstvo turizma u više navrata je pokušavalo da prevaziđe ove probleme i pokuša da uvede više reda u ovu oblast, ali do sada ta priča nije odmakla daleko. Naime, kao zemlja koja nije članica EU, Srbija teško može da pokrene ovo pitanje poput zemalja koje su u EU i koje su uspele da „Buking” bukvalno nateraju da poštuje nacionalna pravila i propise zemalja u kojima posluje. Iz Srbije smo imali više predloga ka ovoj kompaniji , ali jednostavno su se uvek do sada oglušili i nastavljali da oglašavaju i neregistrovane objekte.
Kada je reč o evropskim zemljama, najčešći oblici prevara su lažne rezervacije , kada gost dođe na odredište, a smeštaj ne postoji ili nije dostupan. Tu su i fišing poruke koje stižu nakon legitimne rezervacije , ali i zahtevi za dodatno plaćanje van „Bukinga” za smeštaj koji je rezervisan preko ove platforme. Na pitanje kako funkcionišu ove prevare, s obzirom na to da je reč o platformi koja uživa veliko poverenje korisnika, stručnjaci kažu da se koriste uglavnom hakovani nalozi vlasnika smeštaja, preko kojih se šalju lažne poruke i imejlovi koji izgledaju kao da ih šalje „Buking”.
– Najčešći su primeri kada lažni vlasnik smeštaja počne da vrši pritisak na gosta i obaveštava ga da će „rezervacija biti otkazana za 24 sata”. Putnici često misle da komuniciraju sa platformom, a zapravo odgovaraju trećem licu i u zamci su. Sad zamislite kako to izgleda kada je neko spreman za put, uzeo je odmor i dobija ovakvu poruku, pa on je spreman i bez provere da plati dodatni iznos da mu se rezervacija ne bi menjala – kaže jedan vlasnik smeštaja koji je imao ovakav primer da su hakeri ušli na njegov nalog i komunicirali sa gostima. Čak je dobio i nekoliko negativnih ocena kasnije od gostiju i iako je pisao kompaniji i objašnjavao o čemu je reč, ai bili su upoznati, ocene i dalje stoje na njegovom nalogu i to mu pravi problem kod drugih rezervacija.
Prema evropskim pravilima, kompanija preko koje se rezerviše smeštaj, u ovom slučaju „Buking” mora da reaguje kada se prijavi prevara. Platforma snosi deo odgovornosti ako ne ukloni sporni oglas, a i oglašavanje nelegalnog smeštaja je zakonski prekršaj u više zemalja. Pitali smo našeg sagovornika za savet kako se korisnici mogu zaštititi i on kaže da je nikada ne bi trebalo da se plaća van buking sistema, da je važno da se komunikacija obavlja preko aplikacije , a ne preko društvenih mreža i da je važno da svako ko je imao problem sačuva sve poruke, oglase i potvrde o plaćanju kako bi kasnije mogao da ostvari svoja prava.